Ulaganje može biti ugodno putovanje ako ste spremni držati ta ulaganja dugoročno i ako možete izgraditi portfelj koji je dobro uravnotežen za razne gospodarske ishode. Razlog tomu je što sva imovina ima premiju rizika koja s vremenom donosi dodatni povrat. Premija rizika predstavlja dodatni povrat koji investitor očekuje u zamjenu za preuzimanje višeg rizika. Imovina koja nosi tržišni rizik razlikuje se od gotovine jer može promijeniti vrijednost gotovo odmah nakon kupnje, dok gotovina ostaje stabilna. Upravo zbog te karakteristike imovina zahtijeva viši očekivani povrat.

Ali kako sve imovine mogu imati premiju rizika kada neke rastu, a druge padaju svaki dan, tjedan ili mjesec? Odgovor leži u očekivanjima. Sva imovina trenutno ima premiju rizika jer je u posjedu vlasnika koji vjeruju u njezin rast. Naravno, u stvarnosti ne možemo znati koje će imovine rasti, jer bi tada svi ulagali samo u njih, što bi povisilo cijenu.

Razina premije rizika ovisi o rizičnosti same imovine. Što je imovina rizičnija, to će veća biti premija. Na primjer, jednogodišnje državne obveznice imaju vrlo nisku premiju rizika, dok dionice visokog rizika imaju visoku premiju. Osnovna ideja je da svi oblici imovine trebaju imati istu povratnu stopu prilagođenu riziku: imovine višeg rizika trebaju imati i viši očekivani povrat nego one s nižim rizikom. Ako bi se moglo ostvariti veći povrat na imovinu uz isti rizik, novac bi pohrlio u tu imovinu dok se ne postigne ravnoteža.

Tržišna premija rizika određena je omjerom raspoloživog novca (gotovine i kredita) u odnosu na ponudu imovine. Kada je gotovina obilna, premije rizika su niže. No, kada je gotovina ograničena, premije rastu. Za ulagače u dionice, visoke premije rizika znače niže multiplikatore cijene, dok su za kreditne ulagače premije rizika izravno povezane s kreditnim razmacima (spreads). Kada promatramo premije rizika, pratimo i dostupnost gotovine te raspoloživost kredita, kao i koliko ( i koliko često) vlada izdaje dugove.

Za beta portfelj, koji replicira tržišne performanse, važno je uzeti u obzir čimbenike poput tolerancije na rizik, očekivani povrat, koristi od diverzifikacije, troškove implementacije i naravno, poreze. Prilikom optimizacije beta portfelja, ključni su i makroekonomski pokretači poput gospodarskog rasta i inflacije.

Bez anti-rast imovine, beta portfelj ostaje više izložen fluktuacijama gospodarstva, jer mu nedostaje zaštitna komponenta koja bi ublažila udarce recesije.

Rezultati za SPX500 od 1993g. pa do danas:

Gotovo pa svima su usta puna koliko je SPX500 ostvario prinosa. Konstantno možete čuti o fantastičnih prosječnih 8% godišnje. Stavite prst u uho i samo pustite da stvari idu sam od sebe.

Međutim, ako je primarni cilj očuvanje kapitala uz niži rizik i manju volatilnost, Custom portfelj bi bio optimalan zbog stabilnosti i manjeg maksimalnog drawdowna, čak i uz mogući niži niži CAGR.

Obratite pažnju na podatke koje sam vam upravo dao. U jednom trenutku svojeg života kao ulagača bili ste u gubitku više od pola svojeg kapitala! Naravno da će vam svi oni koji se oslanjaju samo na “dugoročno ” ulaganje reći da oscilacije nisu bitne jer će s vremenom sve doći opet u profit.

Ali postoji jedna bitna životna zamka.

Vi ne znate u kojem trenutku života će te trebati svoje novce. Plan je samo plan. Planirali ste držati 30 godina, a kad ono nakon 5 godina nenadani preokret u životu traži od vas velike iznose novaca u kratkom vremenu i lako moguće da će te morati povlačit sredstva.

Zamislite situaciju da pogledate stanje na računu i vidite da je više od pola iznosa izgubljeno.

Zato je bitno aktivno upravljati portfeljem. Ne stavljajte se u kožu Buffeta u sličnih jer neki od njih su i podnosili velike minuse, ali iza njih je i dalje stajao veliki kapital i/ili firme koje su stvarale kapital neovisno o cijeni dionice ili indeksa. Njima niti u jednom trenutku nije bila ugrožena budućnost jer imali vi 80 mlrd$ ili 180 mlrd$ teško da će te se osjetiti siromašnim. Mi moramo igrati drugačiju igru. Vremena su potpuno drugačija. Danas je u odnosu na prije 80 godina puno manje firmi koje tek otkrivaju nešto što je kupcima potrebno. Industrijalizacija i informatizacija su učinile da svi budu puno konkurentniji. Svatko svakoga “napada” kako bi mu uzeo koji postotak marže, a na burzama se koriste svakojake metode kojima bi se naivnim i pohlepnim izvukao novac. Zato pamet u glavu.

Očekivanja rasta i inflacije imaju značajan utjecaj na dugoročne povrate ulaganja. Kada rastu očekivanja o rastu, dionice i roba ( commodities) općenito ostvaruju bolje rezultate. Kada inflacija raste, fiksni prihodi trpe udarce, dok roba može ostvariti koristi. U trenutačnom okruženju izazov je pronaći imovinu koja može pružiti zaštitu od gospodarskog usporavanja, jer nedostatak imovine koja ima “anti-rast” karakteristike otežava postizanje stabilnog beta portfelja.

Na globalnoj razini, nedostatak diverzifikacije tjera ulagače na smanjenje rizika, što povećava potražnju za američkim dolarom. No, globalno smanjenje rizika znači i veći priljev gotovine, koji je pod pritiskom monetarne i fiskalne politike te inflacije. Opcija koja ostaje je preusmjeravanje u imovinu koja pruža zaštitu od inflacije, kao što su zlato i inflacijom povezane obveznice.

Bit svega je da su odgovori u optimizaciji portfelja, kontroli rizika upravo na taj način. Ukoliko se to odradi pametno onda će i prinos biti i više nego dobar.

Razmislite kako gledate na sve ovo? Kako gledate na ulaganje?

Želite i dalje ostati u zoni gdje vas tržište nosi kako mu taj dan dođe?

Ili vam je ipak bolja opcija da znate kako stojite, što vas ugrožava i koji je vaš odgovor na sve to.

Ili..

Jednostavno se prebacite u neki drugi mirovinski fond.

Šalim se 🙂