Baloni na tržištu nastaju kada cijene financijskih instrumenata, poput dionica ili nekretnina, porastu na razine koje su znatno iznad njihove stvarne, odnosno temeljne vrijednosti.
🔹 Što su temeljne vrijednosti?
To su realne procjene vrijednosti imovine koje se temelje na prihodima, profitabilnosti, ekonomskim uvjetima i drugim objektivnim faktorima. No, temeljne vrijednosti nisu uvijek jasno poznate. Da jesu, baloni i slomovi tržišta ne bi ni nastajali.
Baloni mogu trajati različito dugo – neki se napuhuju i pucaju u samo nekoliko dana, dok drugi mogu potrajati godinama. Kada se balon sruši, tržište doživljava slom, odnosno nagli pad cijena. Trgovci često kažu da baloni tada “pucaju”.
Slomovi tržišta obično slijede balone, ali mogu se dogoditi i iz drugih razloga, poput ekonomskih kriza, geopolitičkih sukoba ili promjena u monetarnoj politici. Na engleskom ih često nazivamo “market breaks” (nagli padovi tržišta) ili “market meltdowns” (krahovi tržišta), posebno kada tržišni sustavi ne mogu dovoljno brzo obraditi velik broj prodajnih naloga.
Baloni i slomovi mogu zahvatiti samo jedan financijski instrument (npr. pojedinu dionicu) ili istovremeno utjecati na cijelo tržište. Kada se veliki broj instrumenata istovremeno sruši, govorimo o široko rasprostranjenom tržišnom događaju. No, takvi opći tržišni baloni i slomovi su rijetki.
Baloni obično započinju kada ulagači postanu pretjerano optimistični o budućim prilikama.
🔹 Zašto dolazi do preoptimističnog ulaganja?
Ponekad je uzrok pojava novih tehnologija ili brzo rastućih tržišta, što privlači pažnju investitora. No, mnogi od njih ne primjećuju da trenutne cijene već u sebi odražavaju te informacije. Također, često ne uzimaju u obzir rizike povezane s tim ulaganjima.
Kada velik broj optimističnih investitora počne istovremeno kupovati, cijene brzo rastu. Taj rast privlači još više ulagača, uključujući one koji se vode momentum strategijom.
🔹 Što je momentum trgovanje?
Momentum trgovci ulažu u imovinu čija vrijednost brzo raste, nadajući se da će taj trend potrajati i donijeti im profit. Često se oslanjaju na psihologiju mase i kupuju jer vide da drugi već ostvaruju dobit.
Neki ulagači kupuju jer im je netko iz okoline već zaradio na istom tržištu. Ako dovoljan broj ljudi slijedi ovaj obrazac, cijene nastavljaju rasti, što privremeno potvrđuje njihove nade. No, posljednji kupci u nizu obično najviše gube kada balon pukne.
Osim njih, postoje i trgovci koji kupuju jer očekuju da će doći još neiskusnih investitora koji će podići cijene. Njihov cilj je brzo prodati prije nego što tržište počne padati.
Ključni problem:
Kako balon raste, cijene sve više nadmašuju temeljne vrijednosti. Momentum trgovci i svi oko njih dodatno ubrzavaju taj rast. Također, rani kupci osjećaju se sigurnije jer im bogatstvo raste, pa često ponovno kupuju čak i kada su cijene već previsoke.
Međutim, profesionalni trgovci, poput vrijednosnih investitora i arbitražera, mogu primijetiti da su cijene postale nerealno visoke i tijekom poodmakle faze zaštite svoje pozicije.
🔹 Tko su vrijednosni investitori i arbitražeri?
Ipak, oni možda neće moći ili htjeti prodavati u dovoljnoj mjeri da zaustave rast cijena. Razlozi mogu biti:
Kako dolazi do pucanja balona?
S vremenom cijene dosegnu točku gdje prodavači postaju dominantni. Među njima su:
Dugoročni ulagači koji žele unovčiti dobit.
Rani kupci koji ne žele riskirati daljnji rast.
Profesionalni trgovci koji prepoznaju da tržište nije održivo.
Kada prodaja počne snižavati cijene, momentum kupci gube interes, a optimistični ulagači postaju nesigurni. To izaziva paniku među onima koji su posljednji kupovali na visokim razinama i tada vrlo često dolazi do
Domino efekta:
Sve ovo stvara nagli i nekontrolirani pad cijena – trenutak koji nazivamo slomom tržišta.
Kada tržište u potpunosti izgubi povjerenje, cijene padaju brže nego što su rasle, stvarajući slom koji može imati ozbiljne posljedice na ekonomiju.